Najnovije

Što donosi novi prijedlog zakona o ugostiteljstvu?

Prijedlog Zakona u ugostiteljstvu koje je Ministarstvo turizma nedavno uputilo u javno savjetovanje, donosi neke bitne novosti u odnosu na važeći zakon.

  • Veća mogućnost produženja radnog vremena za ugostiteljske objekte od strane lokalne uprave i samouprave;
    u ugostiteljskim objektima moći će se obavljati trgovina u manjem obimu (prodaja suvenira, umjetničkih slika, snack proizvoda, tiskovina, i sl.) sukladno posebnom propisu koji uređuje obavljanje djelatnosti trgovine;
  • mogućnost ugostiteljima da pružaju usluga smještaja u objektima vrste soba, apartman, studio apartman i kuća za odmor neovisno o organizacijskom obliku i to u poslovnim i stambenim objektima;
  • privatnim iznajmljivačima koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju omogućit će se pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, i bez uvjeta dokazivanja da su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena;,
  • udruge umirovljenika izuzete su iz primjene ovoga zakona za potrebe pripremanja i pružanja usluga napitaka i pića za svoje članove, u svojim klupskim prostorima,
  • izviđačke udruge izuzete su od primjene ovoga zakona ukoliko organiziraju prehranu i smještaja za svoje članove,
    omogućiti će se pružanje ugostiteljskih usluga na plovnim objektima nautičkog turizma dok nisu u funkciji nautičkog turizma;
  • svi ugostitelju morati će imati zaposlenu osobu koja ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu koji uređuje
  • obavljanje obrta (stručna sprema) – izjednačavanje sa d.o.o.;
  • omogućiti će se ugostitelju da uskrati usluživanje alkoholnih pića gostu za kojeg procijeni da je mlađi od 18 godina;
  • omogućeno je organizirano kampiranje izvan kampova za vrijeme održavanja pustolovnih aktivnosti na rijekama i moru i sl.,
  • osniva se javni Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu;
  • predviđeno je smanjenje najviših i najnižih iznosa novčanih kazni za pojedine prekršaje, a propisane su veće novčane kazne za ponavljače prekršaja, te su smanjeni iznosi novčanih kazni za one koje se mogu izreći na mjestu izvršenja prekršaja. Visine kazni su izjednačene za fizičke osobe obrtnika i pravne osobe;

23. ožujka završilo je javno savjetovanje Ministarstva turizma o prijedlogu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Prema najavama Zakon će ići u redovnu proceduru, odnosno u dva Saborska čitanja. Primjenu Zakona možemo očekivati od ove sezone, uz neke prijelazne odredbe koje će stupiti na snagu kasnije.

Hrvatska obrtnička komora, kroz očitovanje Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika, pozdravila je određena pozitivna rješenja u ovom prijedlogu Zakona, a koja su prihvaćena na naše dugogodišnje traženje. Osim pozitivnih konotacija struke na Zakon, svakako ima i određenih segmenta s kojima struka nije zadovoljna, te smo stoga zatražili dopune/izmjene predloženih odredbi i to:

– struka se zalaže za ukidanje obavljanja ugostiteljske djelatnosti „usput“ odnosno protivi se obavljanju djelatnosti od strane udruga građana. Ugostitelji smatraju da se udruge trebaju baviti isključivo djelatnošću za koju su registrirani u skladu sa svojim ciljevima, a da ugostiteljstvo prepuste ugostiteljima – profesionalcima.

– najavljeno omogućavanje pružanja ugostiteljskih usluga na plovnim objektima nautičkog turizma dok nisu u funkciji nautičkog turizma, prema mišljenju struke stvorit će nelojalnu konkurenciju ugostiteljima koji posluju u fiksnim objektima. Ugostitelji koji posluju u fiksnim objektima su uložili znatna sredstva u svoje lokale, plaćaju sva davanja lokalnoj zajednici, zapošljavaju radnike, mnogi posluju cijelu godinu i ne mogu mjesto svog poslovanja prilagoditi zahtjevima tržišta. Plovni objekti nautičkog turizma bi pak, bez udovoljavanja zahtjevnim minimalnim tehničkim uvjetima, ili uz određene ustupke, imali zagarantirano pružanje ugostiteljskih usluga na najboljim pozicijama, na rivi uz samo more i mogli bi mijenjati pozicije u skladu s trenutnom situacijom i svojim željama.

– vezano uz prodaju i konzumaciju alkoholnih pića u objektima od strane maloljetnih osoba, struka jedino traži da se razluči odgovornost ugostitelja kao fizičke osobe (vlasnika objekta), koji „automatski“ podliježe kaznenoj odredbi, pa tako u slučaju nadzora kada se u objektu zatekne maloljetna osoba koja konzumira alkohol ugostitelj biva kažnjen bez obzira da li je to piće kupljeno u objektu ili ne, odnosno može biti kupljeno od strane punoljetne osobe, a konzumirano od strane maloljetne. Predložili smo određene korekcije kako ne bi samo ugostitelj-vlasnik bio odgovoran u slučaju i same konzumacije.

– tražimo ukidanje mogućnosti da predstavničko tijelo može zabraniti usluživanje alkoholnih pića u ugostiteljskim objektima u određenom razdoblju tijekom dana jer se alkoholna pića u tom slučaju kupuju u trgovinama.

– predložili smo da se u dijelu koji omogućuje pružanje ugostiteljske usluge u domaćinstvu, pojam fizička osoba – građanin, promjeni u fizička osoba, s namjerom da se pri takvoj formulaciji odnosi i na obrtnika.

– u dijelu pružanja ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu tražili smo pojedine izmjene u vidu broja gostiju te na „širinu“ usluga koje se danas mogu na naći na pojedinim domaćinstvima, koji više djeluju kao restorani a ne seljačka domaćinstva. Seljačka domaćinstva bi trebala ostati ono što po svojoj naravi jesu, obiteljski poduhvat, čije glavno obilježje ne bi trebala biti masovnost, nego dapače, omogućavanje konzumacije domaćih, autohtonih proizvoda i usluga u ozračju intimnog obiteljskog ugođaja za goste koji su željni takve vrste usluge. Od presudne je važnosti i definicija gost-izletnik. Primjera radi, smatramo da gosti vjenčanja na OPG-u nisu gosti-izletnici.

– ovim prijedlogom Zakona predviđeno je izjednačavanje kaznenih odredbi za fizičke i pravne osobe. Iako je Prekršajnim zakonom jasno i nedvosmisleno propisano da su kazne za fizičke osobe (obrtnik) dvostruko manje, odnosno duplo manje od onih propisanih za pravne osobe, ministarstvo je predložilo izjednačavanje. Ističemo da su u važećem Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti iznosi prekršajnih kazni za fizičke osobe – obrtnike niže u odnosu na kazne za pravne osobe, što je apsolutno u suglasju sa Prekršajnim zakonom, te bi svako drugo tumačenje bilo protuzakonito.

– mišljenje struke je da bi i ovim Zakonom trebalo biti riješeno pitanje prodaje i usluživanja hrane u trgovinama – u vidu gastro pultova. Iako je u Zakonu o trgovini načelno definirano da trgovac u trgovini može dodatno obrađivati hranu, te da istu ne smije usluživati u prodavaonici, na terenu smo svjedoci da u sklopu velikih trgovačkih lanaca kupac može kupiti gotovo sve vrste gotovih jela. Smatramo da se na ovaj način zadire direktno u poslovanje ugostitelja, te da je potrebno primijeniti uvijete propisne ovim Zakonom na trgovce, na način da ukoliko trgovci žele prodavati, termički obrađivati hranu, mogu ali uz uvjet da se ista ne uslužuje u objektu.

– Jedan od vidova nelojalne konkurencije je i nužno onemogućavanje prodaje kave iz samposlužnih automata, koji nisu uvijek samposlužni – jer kupce uslužuju prodavači u trgovinama ili kioscima (što je ugostiteljska djelatnosti).

– osim obrađivanja i prodaje hrane u trgovinama, dodatni problem nelojalne konkurencije trgovina ugostiteljskim objektima predstavlja postavljanje rashladnih uređaja s pićima i njihova prodaja.

– u cilju promicanja struke i podizanja kvalitete usluge, inicirat ćemo donošenje kodeksa poslovanja odnosno nekadašnjih „uzanci“ poslovanja u ugostiteljskoj djelatnosti na način da se preporuča primjena kodeksa ili uzanci te da se ne propisuje kazna za ne pridržavanje istih.

 

Preuzeto sa: HOK