Najnovije

Istine i zablude o kavi

Kava je omiljeno piće mnogih koji bez nje ne mogu započeti dan, a kamoli učinkovito obavljati radne zadatke. No otkako se proširila zapadnim svijetom uz mnoštvo štovatelja stekla je i one koji se protive njenoj konzumaciji smatrajući je štetnom pa čak i kancerogenom.
Kao što je poznato kava se počela uzgajati u Etiopiji, a tih najranijih dana konzumirala se na neobičan način. Umjesto kuhanja Etiopljani su zagrijavali mast te potom u njoj pržili zrna kave koja su potom servirali kao aperitiv.
Kava je na europsko tlo stigla posredstvom Arapa koji su je prvi počeli izvoziti na Stari kontinent. Zahvaljujući stimulativnom učinku ubrzo je postala jedno od najraširenijih pića, a jedno je vrijeme čak i bila zabranjena od strane crkvenih dužnosnika koji su smatrali kako je konzumacija kave smrtni grijeh.
Za razliku od moralnih religioznih dušobrižnika moderni znanstvenici poprilično su dvojbeni kad su u pitanju učinci kave na ljudski organizam. Dok je mnogi hvale kao prirodni stimulans, drugi smatraju kako je loša za organizam. Ali čak i najokorjelije pristalice slažu se kako je dnevni unos potrebno ograničiti na maksimalno dvije do tri šalice.
Znanstveno je dokazano da kava sadrži mikro i makro elemente poput željeza, joda, magnezija i fosfora koji pozitivno utječu na tjelesne aktivnosti i funkcije. Još odavno je poznato kako kofein stimulira moždane aktivnosti i centralni nervni sustav, ali samo ako se ne pije na prazan želudac jer onda učinak može biti suprotan.

Usprkos mnogim pozitivnim stranama, kava ima i tamnu stranu. Ako se pije neumjereno, odnosno više od četiri šalice dnevno, kava povećava ritam otkucaja srca i krvni tlak te povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti za čak 70 posto. Stoga se ne preporučuje onima koji boluju od hipertenzije i onima koji imaju problema sa kostima ili razinom kalcija. Kofein razorno djeluje na kalciji jer sprečava njegovo probavljanje u organizmu.
Oko 40 grama kalcija može nadoknaditi negativne posljedice jedne ispijene čaše kave. Zbog toga se ljubiteljima kave, a pogotovo ženama koje su u kasnijoj dobi sklonije osteoporozi, preporuča prehrana bogata ribom, lisnatim povrćem i mljekarskim proizvodima.
Trudnice bi unos kave također trebale reducirati na minimum kako bi smanjile opasnost od spontanog pobačaja i oštećenja fetusa. No to ne znači da se kofein treba u potpunosti izbjegavati, dozvoljena je samo razumna i neškodljiva količina od jedne šalice dnevno.
Kava je isto tako zabranjeno voće i onima koji pate od nesanice. Njima nije preporučljiva konzumacija šest sati prije odlaska na spavanje.
Ljudi koji konzumiraju kavu često vjeruju kako zrna kave sadrže mnogo više kofeina negoli granule instant kave. To je približno istinito, ali razlike nisu izrazito drastične jer šalica kave sadrži oko 80 mg kofeina dok šalica instant kave broji 60 mg.
Oni koji vole kavu, ali ne i utjecaj kofeina rado koriste beskofeinsku koja se također nalazi na udaru kritičara.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća u industrijskim procesima odvajanja kofeina iz kave korišten je opasan metilen klorid za koji je kasnije utvrđeno da je kancerogen.
No ta je metoda u današnje doba zamijenjena drugom za koju je dokazano kako je potpuno bezopasna. Kofein se tako izdvaja iz kave uz pomoć tekućeg ugljičnog dioksida ili njegove pare. Stoga nema razloga za zabrinutost i odvajanja od omiljene navike, već se ljubitelji beskofeinske kave mogu u miru opustiti i uživati u omiljenoj jutarnjoj šalici.

Izvor: Klik